Glavobolja

Glavobolja

Glavobolja je jedan od najčešćih razloga zbog kojih bolesnici traže liječničku pomoć. Većina bolesnika s recidivirajućim, epizodnim glavoboljama ima primarnu vrstu glavobolje (tj. nije posljedica anatomske abnormalnosti). U primarne vrste glavobolja spadaju migrena (sa ili bez aure), histaminska glavobolja (epizodna ili kronična), tenzijska glavobolja (epizodna ili kronična), kronična paroksizmalna hemikranija i hemikranija kontinua. Bolesnici s novonastalom, perzistirajućom glavoboljom mogu imati sekundarnu glavobolju, koja je posljedica različitih intrakranijalnih, ekstrakranijalnih i sistemskih poremećaja (vidi TBL. 216–1 i drugdje u PRIRUČNIKU).

TABLICA 216–1

UZROCI SEKUNDARNIH GLAVOBOLJA

UZROK

PRIMJERI

Ekstrakranijalni poremećaji

Disekcija karotidnih ili vertebralnih arterija

Poremaćaji vratne kralježnice

Curenje likvora s glavoboljom zbog niskog tlaka

Bolesti zubiju (infekcije, disfunkcija temporomandibularnog zgloba)

Glaukom

Sinuitis

Intrakranijalni poremećaji

Tumori mozga i druge tvorbe

Tip I Chiarijeve malformacije

Hemoragija (intracerebralna, subduralna, subarahnoidalna)

Idiopatska intrakranijalna hipertenzija

Infekcije (npr. cerebritis, encefalitis, meningitis)

Opstruktivni hidrocefalus

Bolesti krvnih žila (npr. moyamoya bolest, vaskularne malformacije, vaskulitis, tromboza venskih sinusa)

Sistemske bolesti

Hipertenzija

Bakterijemija

Vrućica

Hiperkapnija

Hipoksija (uključujući visinsku bolest)

Viremija

Lijekovi i otrovi

Nagli prekid uzimanja analgetika

Ustezanje kofeina

Hormoni (npr. estrogen)

Nitrati

Inhibitori protonske pumpe

Evaluacija

Anamneza i fizikalni pregled obično ukazuju na dijagnozu i usmjeravaju daljnje pretrage.

Anamneza: Karakteristike glavobolje koje pomažu u dijagnostici su: životna dob u kojoj je glavobolja počela, učestalost, trajanje, lokalizacija i jačina glavobolje; faktori koji je izazivaju, pogoršavaju ili ublažavaju; popratni simptomi (npr. vrućica, ukočen vrat, mučnina, povraćanje, promjena psihičkog stanja, fotofobija); te provocirajući faktori (npr. trauma glave, karcinom, imunosupresija).

Rekurentne epizodne glavobolje jakog intenziteta koje počinju u adolescenciji ili ranoj mladosti govore za primarnu glavobolju. Iznenadni početak, jakog intenziteta (popu udara groma) govori za moguću subarahnoidalnu hemoragiju. Subakutno, progresivno pogoršavanje glavobolje govori za presijsku leziju. Glavobolja koja počinje nakon 50. godine života praćena s osjetljivošću skalpa, klaudikacijom čeljusti ili problemima s vidom ukazuje na temporalni arteritis.

Smetenost, konvulzije (gubitak svijesti), febrilitet ili žarišni neurološki simptomi upućuju na ozbiljan uzrok koji zahtijeva daljnju dijagnostiku.

Istodobno postojanje nekog drugog značajnog poremećaja u anamnezi može uputiti na uzrok glavobolje, npr. nedavna trauma glave, hemofilija, alkoholizam ili antikoagulatna terapija mogu upućivati na subduralni hematom.

Fizikalni pregled: Nužan je neurološki pregled (vidi str. 1748), uključujući oftalmoskopiju, ispitivanje mentalnog statusa i meningealnih znakova. Recidivirajući napadi glavobolje, u bolesnika koji je klinički dobro i čiji je neurološki status uredan, rijetko su ozbiljne etiologije.

Ukočenost vrata pri fleksiji (ali ne rotaciji) ukazuje na nadražaj moždanih ovojnica prouzročen infekcijom ili subarahnoidalnim krvarenjem; febrilitet ukazuje na infekciju, dok je subfebrilitet moguć uz hemoragiju. Osjetljivost na palpaciju temporalnih arterija u bolesnika >50 godina upućuje na temporalni arteritis. Edem papile vidnog živca (n. opticus) ukazuje na povišeni intrakranijalni tlak, koji može biti posljedica idiopatske intrakranijalne hipertenzije, progresivne hipertenzije s promjenama krvnih žila očnog fundusa (očne pozadine) ili maligne hipertenzije ali bez edema papile, anatomske lezije ili tromboze sagitalnog sinusa. Žarišni neurološki simptomi ili promjene duševnog stanja su u pravilu pratioci anatomske lezije (tj. tumora, moždanog udara, apscesa, hematoma).

Dijagnostičke pretrage: Neuroradiološke pretrage i laboratorijski testovi potrebni su samo ako anamneza ili fizikalni pregled upućuju da postoji abnormalnost.

Bolesnici koji zahtijevaju hitan CT ili MR da bi se razjasnilo je li uzrok glavobolje hemoragija, povišen intrakranijalni tlak ili neka druga anatomska promjena su oni sa:

  • naglo nastalom glavoboljom “poput groma”
  • promijenjenim mentalnim statusom, uključujući gubitak svijesti (konvulzije)
  • žarišnim neurološkim ispadom
  • edemom papile
  • teškom hipertenzijom

Kako uredan CT nalaz ne isključuje potpuno subarahnoidalnu hemoragiju, meningitis, encefalitis ili upalni proces, lumbalna punkcija je indicirana kad se sumnja na ove poremećaje.

CT treba uraditi (ali ne odmah jer se ne sumnja na hitno stanje) bolesnicima koji inače pate od napada glavobolje ali je došlo do promjena u karakteristikama ili učestalosti glavobolje, u slučaju novonastale glavobolje u osoba >50 godina, u onih sa sistemskim simptomima (npr. mršavljenje), u bolesnika sa sekundarnim faktorima rizika (npr. karcinom, HIV, trauma glave) ili u slučaju kronične etiološki nerazjašnjene glavobolje. Kod ovih bolesnika prednost ima MR (u pravilu se primjenjuje gadolinij s MRA ili venografijom); MR može otkriti mnogo važnih uzroka glavobolje koji mogu promaknuti na CT–u (npr. disekcija karotide, cerebralna venska tromboza, apopleksija hipofize, vaskularne malformacije, cerebralni vaskulitis, tip I Chiarijeve malformacije).

Bolesnici s neobičnom, perzistirajućom glavoboljom mogu također zahtijevati lumbalnu punkciju da se isključi kronični meningitis (npr. infektivni, granulomatozni, neoplastični) i idiopatska intrakranijalna hipertenzija (koja se procjenjuje mjerenjem tlaka likvora).

Drugi testovi se rade ako se sumnja na specifične poremećaje (npr. SE za temporalni arteritis, mjerenje intraokularnog tlaka za glaukom, RTG zuba za zubni apsces).